Tarim (rijeka)
| Tarim Talimu He | |
|---|---|
| Lokacija | |
| Države | |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina | Tibet ? m |
| Ušće – aps. visina | jezero Lop Nur ? m |
| Dužina | 2030[1] km |
| Pritoke | Aksu, Hotan |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 920 m³/s |
| Sliv – površina | 557.000[1] km² |
| Ulijeva se u | Lop Nur |
Tarim (kineski: Talimu He) je najduža rijeka u kineskoj autonomnoj regiji Sikjang, duga 2030 km.[1]
Tarim se formira na krajnjem zapadu Tibeta, spajanjem rijeka Kašgar i Jarkand, nakon tog teče prema sjeveroistoku. Nakon nekih 370 km nizvodno u rijeku uviru pritoke Aksu i Hotan. Aksu je najvažnija pritoka Tarima, jedini stalni vodotok u njegovom porječju, koja mu donosi 70 – 80 % količine voda.[1] Inače rijeka se službeno zove Tarim, tek ispod ušća rijeke Hotan. Tarim je donedavno uvirao u veliko slano jezero Lop Nur, na istoku pokrajine Sikjang. Ali je nakon izgradnje brojnih akumulacionih jezera i sistema za navodnjavanje duž srednjeg toka rijeke sredinom 20. vijeka, veći dio vode preusmjeren prema poljima. Tako da je 1970-ih zbog kumulativnog djelovanja tog preusmjeravanja toka i velikog isparavanja Tarim u svom donjem dijelu presušio, a jezero Lop Nur je postalo isušen bazen soli. Vode Tarima su donedavno punile i jezero Taitema, koji se nalazi oko 160 km, jugozapadno od Lop Nura, ali su jezero i rijeka nizvodno od njega - presušili, nakon izgradnje brane Daxihaizi i istoimenog akumulacionog jezera - 1970. U novije vrijeme je kineska vlada poduzela neke mjere, pa je vodotok ispod akumulacionog jezera ponovno obnovljen.[1]
Po rijeci se zove i Tarimska zavala omeđena masivima Tian Shun i Kunlun, Tarim najvećim dijelom protiče kroz pustinju Takla Makan.[1]
Inače Tarim je riječ koja označava nestabilne pješčane obale rijeke - koje rijeka ispire i odnosi u jezero, ili raznosi negdje po pustinji, takva korita imaju i drugi vodotoci koji teku preko pustinje Takla Makan. Druga značajna karakteristika rijeka u porječju Tarima, uključujući i Tarim, stalna je selidba korita.
Sve do 1970-ih računalo se da Tarim sa Jarkandom ima dužinu oko 2030 km. Međutim kako rijeka stalno mjenja smjer bez jasno definiranog korita, duljina joj varira. Vodostaj Tarima je najniži od oktobra do aprila, a u proljeće i ljeto počinje rasti, kad se od maja do septembra tope snjegovi na dalekim vrhovima masiva Tian Shun i Kunlun.
Zajedničko porječje Tarima i Jarkande iznosi oko 557.000 km²,[1] od toga najveći dio otpada na rijeku Tarim. Najveći dio tog prostora zauzima pustinja Takla Makan, oko 320.000 km². Pored toga ima još nekoliko razbacanih relativno malih pješčanih površina veličine pd 780 do 4400 km². Većim dijelom tog terena dominiraju dine.[1]
Oborine u porječju Tarima su vrlo rijetke, ponekad ništa ne padne cijelu godinu. U pustinji Takla Makan i oko jezera Lop Nur, ukupna prosječna godišnja količina oborina je oko 12 mm. Na obroncima planina i na još nekoliko lokacija u porječju Tarima, padne od 50 do 100 mm oborina na godinu. Padine masiva Tian Shun su mnogo vlažnije, tu padne i do 500 mm godišnje. Maksimalne temperature u porječju Tarima dosežu i do 40 °C, ali se zato rijeka zaledi svake godine od decembra do marta.[1]
Vegetacija u porječju Tarima prostire se duž korita rijeke i njenih pritoka. Uz rubove piješčane pustinje raste žbunje i kržljava stabla pelina, a uz samo riječno korito rijetka šuma topola i makija od vrba, trnja i konoplje.[1]