Jedno od njegovih prvih djela gdje se vidi da to jos nije onaj cuveni Marquez, al' je ipak Marquez :)Jedno od njegovih prvih djela gdje se vidi da to jos nije onaj cuveni Marquez, al' je ipak Marquez :)...more
Dvije tako zanimljive licnosti i ta cudna sinergija koja ih cini jos interesantnijim. Kako je Dijego bio duplo stariji i tri puta tezi, cuven je komentDvije tako zanimljive licnosti i ta cudna sinergija koja ih cini jos interesantnijim. Kako je Dijego bio duplo stariji i tri puta tezi, cuven je komentar Fridinog oca: "Bice to brak slona i golubice". I dok Dijego igra ulogu revolucionara, Frida igra ulogu astecke princeze. Iako, u pocetku, ona zaljubljeno i predano prati Dijega, zapostavljajuci sebe i stavljajuci njega u centar kulta, cijeli taj obred se moze posmatrati kao druga strana Fridinog stvaralastva - kao djelo koje slika svojim licem i svojim tijelom, koje je povezuje sa njenim najdubljim snovima i nemirima. Salovi kojima se obavija i ukrasi od pecene gline nekad kao da su manje bili tu u funkciji nakita, a vise oklopa, koji bi se stopio sa njenim sve vecim zatvaranjem u samocu i sjecanjem na neminovnost bola. “Ona lici na lutkicu pored Dijega, ali je mala samo rastom, posto je jaka i lijepa, i ne pokazuje mnogo njemacku krv svoga oca. Oblaci se kao domorotkinja, cak nosi i indijanske sandale, i izaziva mnogo radoznalosti na ulicama San Franciska. Ljudi zastanu kad prolaze pored nje i gledaju je zacudjeno.” To je sve u stvari njena duhovna revolucija koju je malo po malo iskusila na raznim nivoima... Dok je Fridi ljubav poput religije, i ne toliko stvar posjedovanja koliko jedna potpuna religiozna predanost i obozavanje, Dijego je neko ko strastveno i predano vjeruje u revoluciju kojoj je revolucionarna umjetnost hrana za borbu, a njegov ideal slobode ne iskljucuje i seksualnu slobodu koja simbolizuje stvaralcku snagu i izvor inspiracije. Otud njegova nezajazvljiva glad za zenskim tijelima, stapanjem i strastvenim uzivanjima. Frida, razorena bolom, pokusava i ovog puta da istraje, doslijedna i hrabra, ali ni ljubavna bjekstva, ni strasni dani u Njujorku, ni mondenski uspjeh u Parizu ne pomazu da preboli Dijega i savlada sopstvenu usamljenost . Vremenom sve vise, u dobrovoljnoj izolovanosti u Plavom domu, Frida postaje svestenica kulta kome je Dijego centar, koji je povezuje sa cijelim svemirom, sa svakim djelicem njene neunistive ljubavi. Tako je nastajala njena umjetnost ... i prividno joj olaksala da podnese svoje prokletstvo: da ga ne cuva kao zlo koje je izjeda iznutra, vec da ga izrazi kao spoljnu realnost. ...more
Prije nego sam pocela da citam, bacih pogled na hronologiju i vidjeh kako bi bas na danasnji dan Fridi bio rodjendan (6.7.1907.). I vise me drzao taj Prije nego sam pocela da citam, bacih pogled na hronologiju i vidjeh kako bi bas na danasnji dan Fridi bio rodjendan (6.7.1907.). I vise me drzao taj momenat, no sama radnja....more
Prica o jednom somnambulu koju prica drugi somnambul. Prica o tome kako se somnambuli prepoznaju: jer odaje ih nemir u ocima, govor tijela, culna glad.Prica o jednom somnambulu koju prica drugi somnambul. Prica o tome kako se somnambuli prepoznaju: jer odaje ih nemir u ocima, govor tijela, culna glad. Kastu somnambula cine tijela opsjednuta pohotnim zeljama hiljadu drugih osoba koje su umrle ne stigavsi da ostvare svoje snove. Dakle, u njima ne zivi samo jedan san, vec cijela kosnica. Oni ne razlikuju stvarnost i zelju. Cak je zelja njihova opipljivija i tjelesnija stvarnost. Ali ipak, iako obuzet, somnambul nije potpuno izgubljen i zna da zeljeti nije isto sto i dobiti nesto. Zna da je zelja uvijek traganje....more
Eroticno, poeticno i vrlo suptilno. Spoj latinoamericke senzualnosti i arapsko-andaluzijske kulture. Radnja se odvija u izmisljenom gradu Mogadoru gdjeEroticno, poeticno i vrlo suptilno. Spoj latinoamericke senzualnosti i arapsko-andaluzijske kulture. Radnja se odvija u izmisljenom gradu Mogadoru gdje jednom mjesecno vrlo rijetka purpurna magla ispuni vazduh svojim crvenkastim cesticama, obavija bijele zidine, ulazi u kuce, ispunjava svaku poru grada, vlazi usne, pojacava zov koze. Opis hamama je nadasve poetican i nadrealan, sa svim onim isparenjima, pjenom, mirisljavim travkama, mesnatim listovima, kriskama naranci i sjemenkama nara, hasisem, zamrsenim kosama i putenim tijelima gdje se "uronjena nagost krece kao odsjaj mjeseca u vodi". Fatma po prvi put otkriva eroticnost, i dok na svom prozoru budna sanja, pusta prste da joj klize sa usana do grla i vrata, prepusta se produzenim milovanjima, morski vazduh koji udise dozivljava kao ruke koje je dodiruju iznutra. Istrazuje tajne mogadorskih ulica dok joj vazduh na momente izaziva vrtloge medju nogama, sutonska vlaga nagriza usne, da tesko razlikuje sta je u njoj, a sta izvan nje, zarobljena u predjelima polusna. Nadahnuta jakom zeljom, kao neko ko se slobodno krece na ivici nemoguceg... Ne cudi sto je ovaj roman bio inspiracija i predmet mnogih eseja, kako u Meksiku, tako i izvan njega....more
Dok u Valjehovoj Bogorodica plaćenika prosto boli ispraznost kojom odisu zivoti djecaka placenih ubica (sicarios), volim sto kod Frankovih junaka ono Dok u Valjehovoj Bogorodica plaćenika prosto boli ispraznost kojom odisu zivoti djecaka placenih ubica (sicarios), volim sto kod Frankovih junaka ono ljudsko ipak nije sasvim presahlo. Ta nova generacija kolumbijskih pisaca rodom iz Medeljina se vjerovatno u vremenima strahovlade narko-kartela toliko zasitila magicnog realizma sa ulica grada, da ga u njihovom pripovjedanju nema ni u tragovima. A i kako je to Markes volio da kaze, u Latinskoj Americi stvarnost cesto zna da prevazidje razuzdanu mastu, koja pred njom prosto mora da ustukne....more
Markes, a ni traga od magicnog realizma. Mada... cijela situcija u Medelinu za vrijeme Eskobarove ulicne strahovlade jeste bila negdje na granici s maMarkes, a ni traga od magicnog realizma. Mada... cijela situcija u Medelinu za vrijeme Eskobarove ulicne strahovlade jeste bila negdje na granici s magicnim realizmom. Dakle, prvi put da se srecem sa Markesom novinarom. U ovoj svojoj - kako je oslovio - najtuznijoj i najtezoj knjizi, do detalja opisuje nekoliko otmica i uopste cijeli taj narko-pakao koji je gutao i unistavao sve pred sobom, kao i "svemocnog" Eskobara za kog tek sad - nakon procitane knjige i odgledanog "Narcosa" - shvatam da je ispisao djelic istorije Kolumbije. ...more