Sápmi

Eadnivuohta bistá eallima čađa – Marketta Vuolab dovdá maid manaheami bákčasa

Etniidbeaivve ávvudit eadnivuođa. Muhtimiidda dát beaivi buktá maid bávččas áššiid ovdan.

Jovsset Niilasa Marketta dovdá sihke ilu ja maid morraša etniidbeaivve.

Suomas juohke miessemánu nuppi sotnabeaivve čalmmustahttit etniid ja muitit sin mearkkašumi bearrašis.

Ohcejohkalaš Marketta Vuolabis dán beaivái gullá maid moraš. Juohke jagi go etniidbeaivi lahkona, son fitná doalvumin gintala dahje rásiid eatnis hávddi ala. Seammás son doalvu rásiid maid iežas máná hávddi ala.

Vuolab eallin nuppástuvai loahpalaččat 1990-logu beallemuttus. Su bárdni Timo buohccái ja jámii jahki maŋŋelabbos, áiddo go lei deavdimin 16 jagi. Das šaddan morraša Vuolab guoddá ain fárustis.

– Ollu áššit masse dalle mearkkašumi. Sáhtán muhtumin moddjestit, muhto hárve boagustit. Ii mihkkege leat vearrát eadnái, go ahte su mánná jápmá, leš dál buozalmasvuođa dahje lihkohisvuođa geažil.

Kuvassa Marketta Vuolabin poika joka kuoli nuorena sairauteen.
Marketta Vuolab mánná Timo jámii ovdal go gearggai deavdit 16 jagi. Govva: Nilla Pieski / yle

Máná jápmin guoskkaha bearraša čiekŋalit. Marketta Vuolab goit fertii joatkit árgga joraheami, go sus ledje maid golbma skuvlaahkásaš máná.

– Mun eanemus dovden dalle, ahte mun lean dego Deanus, guovdu joga. Čáhci golgá goappat bealde dego eallinrávdnji ja mun in beasa fárrui, mun dušše govddun ja geahčan. Dakkár moraš sáhttá leat issoras stuoris, muhto dainna oahppá birget, go lea bággu.

Easka maŋŋá son lea ádden, man čiekŋalis morrašis son lea eallán. Jahki das go Timo lei jápmán, finai son ustibis luhtte ja oinnii juoidá, mii hirpmástuhtii su. Vásáhus bázii nannosit millii.

– Oidnen hivssegis njealje eará ivnnat sihkaldagaid. Dalle áddejin, ahte in lean guhkes áigái oaidnán makkárge ivnniid mu máilmmis. Buot lei leamaš dušše čáhppat ja vielgat.

Eadnivuohta bistá olles eallinagi iige das sáhte cealkit eret

Marketta Vuolab lea njealji máná eadni, vaikke okta mánáin ii leatge dán máilmmis. Son oaivvildage, ahte eadnivuohta bistá oba eallinagi.

– Dan rájes go mánná riegáda, don leat eadni. Iige das sáhte cealkit eret. Don leat eadni eallima loahpa rádjai.

Son muittuha, ahte eadnivuohta ii leat dušše illu, vaikko ilubottutge leat valjis mielde.

– Máilbmi ii leat dakkár, ahte álo manná bures. Muhto eadni lea aŋkke eadni. Go lea ieš háliidan šaddat eadnin, de geahččala dahkat buot maid sáhttá.

Ná etniidbeaivve son muittaša liekkusvuođain daid áiggiid, su mánát ledje vel unni. Koarttat ja báberrásit, maid mánát buđaldedje beaivedivššus leat ain sutnje dehálaš muittut. Erenomážit okta etniidbeaikoarta lea báhcán millii.

– Mu boarráseamos bárdni čálii koartta, masa son lei čallan: ”Abegáhttu maid illuda etniidbeaivve”, son boagusta.

Nainen katsoo kuva-albumia.
Vuolabis leat govat muitun das, go mánát leamaš unni. Govva: Nilla Pieski / Yle

Fuolla mánás ii goasge jávkka

Dál Marketta Vuolab mánát leat rávesolbmot ja ellet iežaset eallima. Liikká eatni fuolla ii leat unnon jagiid mielde.

– Váhnen doaivu dušše, ahte ii dáhpáhuva mihkkege baháid, ii makkárge lihkuhisvuohta iige buohcuvuohta. Dat lea dego diibmu, mii coahkká oppa áigge duogábealde.

Váhnemat ballet dávjá maid das, feilejitgo mánáiguin. Datge dovddut eai álo oro jávkamin, vaikke mánát leat jo sturron.

– Moraš mánás deaddá olu. Eadni jurddaša čađat, mo son sáhtášii veahkehit ja bargágo sihkkarit riekta, dadjá Vuolab.

Máŋgii dadjat, ahte eadni lea bearraša váibmu. Dan mielas lea maid Marketta Vuolab.

– Okta almmái logai munnje, ahte jus eamit lea eret dálus de ii oba dollage ligge dálu. Vaikke soarvedola boalddašit uvnnas, de stohpu bissu galmmasin. Eadni lea dálu váibmu ja dolla, mii ligge.

Divvojuvvon 10.5. dii. 16.08: 1970-vuođđalohku divvojuvvon 1990-vuođđalohkun.

Ođđasamosat: paketissa on 10 artikkelia

Maŋŋebárgga sáhte máŋgasat ruvvestit čalmmiid go skuvlaguovddáža buohta ledje rekčon biillat ja roasmmohuvvan olbmot, muhto dat lei lihkus dušše hárjehus.

Gumppiid mearri lea lassánan boazodoallo­guovllus. Baikkaid čoaggin ja daid DNA attášii dárkilut dieđuid gumppiid mearis.

Sämikielâg Euroviisui laiđim uážžu taan ive uđđâ läiđejeijeid. Fiinaal čielgejuvvoo sämikielân lávurduv ehidist.